Izleti u okolici grada


Park šuma Meček
Misina - Mandulás - Vrata Mečeka
Magyarürög - Park šuma Éger-völgy
Rácváros - Patacs - Cserkút - Kővágószőlős - Brdo Jakab
Magyarürög - Remete rét - Orfű - Abaliget

Izleti u park šumi Meček

Tijekom našeg izleta obići ćemo one najljepše dijelove park šume Meček koji pripadaju gradu Pečuhu. Za ove ture koje ne iziskuju pretjerani fizički napor od starih i mladih neće Vam trebati turistička oprema, možete krenuti u gradskoj odjeći i udobnim cipelama.

Naš izlet na Meček započinjemo na uglu ulica Hunyadi János - Magaslati, kod crkve Pavlina. Put se ovdje uzdiže u strmim zavojima. Na istočnoj strani nižu se lijepe katnice, a nakon kuće pod brojem 88 prestaje stambena zona i počinje borik. Zadnja zgrada pored borika u vlasništvu je vodoprivrede, s natpisom koji govori da je građena 1925. godine. U zavoju se već vidi građevina Vrata Mečeka s tornjem i arkadom, građena od kamena 1936. godine. Popet ćemo se stubama i s grudobrana pogledati prema gradu. Ovdje počinje serpentina ceste koja vodi u pravcu Dömörkapu-a, te vrha Misinatető.

Od Vrata Mečeka nastavljamo prateći stazu s turističkom oznakom žutog kvadrata. Kod raskrižja se nalazi tabla koja nas upozorava da je Hotel Kikelet udaljen 600 metara. Staza je prekrivena sitnim, drobljenim kamenom, te je prohodna i za vrijeme vlage i padavina. Uz stazu se nalaze klupe, što nam omogućuje više odmora za vrijeme šetnje, kao i uživanje u čistom zraku Mečeka, pjesmi ptica. Povremeno se uz stazu kroz granje otvara divan pogled. U zavoju ceste vidi se figura krilate Nike kipa Slobode, djela kipara Agamemnona Makrisa. Na kraju staze prema Hotelu Kikelet vode nas stube.

Moderni hotel građen je 1936. godine, raspolaže terasom s panoramskim pogledom i barom otvorenim za posjetitelje. Krećući dalje uz cestu pored jednog dućana s mješovitom robom počinje staza koja vodi do Francuskog spomenika. Spomenik stoji na izdignutoj stijeni - koja pruža izvrstan pogled -, piramidalnog je oblika, rađen od pirogranita. Podignuo ga je Miklós Zsolnay 1908. godine kao spomen na francuske vojnike koji su stigli u Pečuh i ovdje preminuli za vrijeme Napoleonovih ratova.

Pored Hotela Kikelet zavoj ceste okomito presjeca Fenyves sor, aleja s borovima koja nas vodi do 300 metara udaljenog Zoološkog vrta. Vile Fenyves sor-a vrijedne su pozornosti. Na ulazu Zoološkog vrta vidjet ćemo spomen ploču sa sljedećim natpisom: "Izgrađeno od strane radnika grada Pečuha u 45 367 sati dobrovoljnog rada 1960-1961. godine."

Veliki javni radovi započeli su 17. travnja 1959. godine, nakon kojih je 19. kolovoza 1960. godine uslijedilo svečano otvorenje Zoološkog vrta. Na površini od 6,5 jutara građevinski radovi nastavljeni su i nakon toga. Trenutno Zoološki vrt općeg karaktera skrbi o oko tisuću jedinki iz 150 vrsta.

Krenut ćemo na lijevo od Zoološkog vrta, u sjeveroistočnom pravcu. Staza označena crvenim kvadratom vodi nas kroz šetnju do Dömörkapu-a, prateći paralelno tračnice male željeznice. Od proljeća do jeseni dionicu od 800 metara možemo prijeći i malim vlakom.

Dömörkapu je zapravo izletničko središte bloka Misina, te ujedno zadnje stajalište autobusa. Naziv Dömörkapu je osmansko-turskog podrijetla, znači pojačani klanac, doslovno "željezna vrata". Uz put koji vodi prema Dömörkapu-u nalazi se odmorište "Szaniszló ". Iza klupe, na crnoj mramornoj ploči ugrađenoj u zid stoji sljedeći natpis: "Udruga Meček postavila je ovu ploču 1905. godine u spomen na Dr. Szaniszló Mócs-a, učitelja cistercitskog reda, velikog prijatelja prirode i marljivog djelatnika Udruge Meček."

U centru Dömörkapu-a, na trgu kružnog oblika nalazi se klupa s kamenom filagorom i natpisom: "U spomen na velikog prijatelja Mečeka, Viktora Ptacseka, od njegove obitelji i štovatelja."

Do turističkog hotela i restorana vodi uzan put za automobile. Pored šetnice koja se otvara u pravcu odmorišta "Flóra" nalazi se lunapark. Građen je također u okviru radne akcije, što dokazuje i ploča postavljena na zgradi blagajne: "Izgrađeno od strane radnika grada Pečuha u 76 679 sati dobrovoljonog rada, 1961. godine." Na području parka od 8-10 jutara posjetitelji mogu koristiti 40-ak igara: vrtuljke, avion, džinovski kotač, autiće, začarani dvorac, automate itd.

Odmorište "Flóra" nalazi se na stijeni Bertalan koja se uzdiže do visine od 404 metra, te predstavlja kameni toranj kružnog oblika.

Odavdje se otvara fantastičan pogled u istočnom pravcu, prema rudarskom kraju u okolici Pečuha. Aleja koja nas odvodi od odmorišta - pored koje se nalaze klupe - nudi mogućnost šetnje kroz borovik. Podalje među drvećem nalaze se stolovi i klupe od balvana. Južno od autobusmog stajališta Dömörkapu, u pravcu Tettye vodi staza sa žutim i crvenom oznakom, tzv. "Irmin put". Izgrađen je temeljem ostavštine Gyula Hamerli-ja, nadahnutog ljubitelja Mečeka, u spomen na njegovu suprugu. Prije izbijanja na Tettye susrest ćemo se s putem "Szaniszló". Možemo uživati u čudnovatom pogleda, te nastaviti šetnju na području Tettye, ili se vratiti autobusom u centar grada.

Vrh Mišina - Mandulás - staza za tjelovježbe na Mečeku

Do vrha Mišine možemo doći autobusom koji polazi od Glavnog kolodvora. Vrh se nalazi na 535 metara nadmorske visine. Mada u visini zaostaje za ostalim vrhovima Mečeka predstavlja vidikovac koji je najbliži centru grada i nalazi se na pristupačnom mjestu, dostupnom za automobile i autobuse.

Serpentina koja vodi prema Mišini prolazi pored Kipa slobode koji je postavljen 1975. godine. Brončana skulptura, djelo Agamemnona Makrisa, prikazuje krilatu božicu Niku. Na vrhu Mišini nalazi se televizijski toranj visok 176 metara. Brzo dizalo uzdiže nas do ugostiteljskog objekta sa staklenim zidovima. Sjedeći za stolom možemo promatrati predivnu sliku grada. Otvorena terasa nalazi se iznad kavane.

Do 1960-ih na mjestu televizijskog tornja stajao je vidikovac "József Kiss" građen prema planovima Emila Károlyi-ja 1908. godine. Ime je dobio po József Kiss-u, glavnom tajniku Udruge Meček, autoru više knjiga o Mečeku i velikom prijatelju prirode.

S današnjeg vidikovca tijekom vedrih dana pruža se pogled do Dunava, sjevernog i istočnog lanca Mečeka, te možemo vidjeti i vrh Zengő, pa čak i dio Hegyhát-a; u zapadnom pravcu na horiznotu uzdižu se brdo Jakab i Tubes.

Od Mišine do Mandulás-a spustit ćemo se stazom označenom zelenim trokutom - serpentinom, a možemo krenuti i autobusom do Zoološkog vrta, te šetajući u ugodnom tempu pratiti oznaku crvenog kvadrata u zapadnom pavcu.

Mandulás je odmorište na južnoj padini Mišine koje se nalazi uz pečuški kamp piktoresknog položaja. Ova destinacija omiljena je od strane izletnika.

Staza za tjelovježbe polazi iz sjeverozapadnog kuta Mandulás-a, prateći dva šumska pravca (mali i veliki krug). Uz stazu nalaze se odmorišta. Mali krug pruža mogućnost za 8, a veliki za 16 raznih vrsta tjelovježbi. Na žalost, veliki dio sprava je zastarjeo, oštećen. Mali krug dugačak je 1410, a veliki krug 3150 metara, uz turističku stazu označenu crvenim kvadratom. Na kraju staze izlazimo blizu početne točke.

Našu šetnju nakon Mandulása nastavljamo spuštajući se, prateći cestu. Nakon oštrog zavoja dolazimo do Kipa slobode. Ovdje možemo uživati u panorami grada. Još dva zavoja serpentine i već smo kod Vrata Mečeka, nedaleko crkve Pavlina. Naravno, nakon Mandulás-a dulje-kraće dionice puta možemo prevaliti i autobusom ili vlastitim vozilom.

Magyarürög- Park šuma Éger-völgy - Deindol

Jedna od novijih omiljenih izletničkih destinacija Pečuha je Magyarürög koji se nalazi na istočnom podnožju brda Jakab, te dražesna dolina u sjevernom pravcu. Polazimo od autobusnog stajališta Újmecsekalja, gdje možemo birati autobuse 22, 23 ili 24. Putovat ćemo do autobusnog stajališta Ürög felső, na rubu Pečuhu pripojenog naselja Magyarürög. Nakon prelaska glavne ceste uputit ćemo se u sjevernom pravcu ulicama Fülemüle i Kócsag, sve do sjevernog kraja naselja. Parkiralište se nalazi kod Éger köz-a. Odavdje do umjetnog jezera vode nas turističke oznake zelenog, te plavog križa. U blizni se nalaze sklonište od kiše, stolovi i klupe. Ako ožednite, možete se napiti izvrsne vode izvora Delelelő-kút.

U dolini pratimo turističke oznake zelenog i plavog križa, šetajući padinama. Prelazimo preko vodotoka čija se voda akumulira u umjetnom jezeru. Nakon skloništa od kiše, prateći blagu uzbrdicu staze označene zelenom bojom odlazimo do izvora Mohosi-kiskút, te se vraćamo u dolinu. Tko želi može prošetati šumskom stazom za tjelovježbe koja je dugačka skoro 1 km. Iz doline Éger prateći plavu oznaku dolazimo do obližnjeg izvora Éger.

Vraćamo se do autobusnog stajališta Ürög felső, odakle ćemo se zakratko uputiti cestom u sjevernom pravcu, do izvora Béke-forrás i Isten-kút, koji se nalaze pored ceste. Nakon toga oznaka zelenog kruga vodi nas sjeverno, u piktoresknu dolinu Nagy-Deindol, čije padine pokrivaju vinogradi.

Za Deindol se veže i jedna pučka legenda. Govori se da je ovo područe nekada bilo u vlasništvu jednog Nijemca. Kada je osjetio blizinu smrti, zapovijedio je da ga odvezu do onog dijela brda gdje je mogao vidjeti čitavo svoje imanje. S njim su pošla i njegova tri sina. Ovdje je starac među njima podijelio imovinu. Pokazao je na prvo brdo u zapadnom pravcu i rekao najstarijem sinu: Das ist dein Thal - ili u švapskom dijalektu: Dein Thol -, što znači: to je tvoja dolina. Nakon toga obratio se srednjem sinu, pokazujući na sljedeću dolinu: dein Thol; a mlađem je rekao isto o trećoj dolini. Od tada se ovo podtučje naziva Veliki, Srednji i Mali Deindol.

Kővágószőlős - Cserkút - brdo Jakab

Sada ćemo iz Pečuha u zapadnom pravcu, uz državnu cestu broj 6 krenuti u pravcu Sigeta (Szigetvár), na područje bogato u spomenicima kulture i prirodnim vrijednostima. Prije nego što prema zapadu napustimo Pečuh isplati se posjetiti gradu pripojeno naselje Patacs. Glavna ulica vodi nas do crkve, čiji je barokni brod podrijetlom iz XIII. stoljeća; obnovljen je 1864. i 1902. godine. Crkva je jednobrodna građevina s fasadnim tornjem i četverougaonim oltarom. Zapadno od naselja početkom 90-ih godina izgrađena je nova stambena zona koja se dinamično razvija.

U susjedstvu Patacs-a, u istočnom pravcu proteže se Rácváros, gdje su se u XVII. stoljeću doselili pravoslovani Srbi koji su bježali s Balkana pred Turcima.

Srbi su se prvo nastanili u centru grada, ali 1693. godine - zbog religijskih razloga, pod pritiskom Isusovaca - preseljavaju se daleko zapadno od grada, na područje današnjeg Rácváros-a. Ovaj kraj u prvom redu bio je poznat po vinogradarstvu. Danas bismo već uzalud ovdje tražili Srbe, koji su se već do kraja XVIII. stoljeća utopili u masu drugih doseljenika. Zapadno od centra Rácváros-a, u sporednoj ulici koja se otvara iz glavne nalazi se barokna katolička crkva građena između 1756-1780. godine.

Nakon grada, desno od ceste u sjevernom pravcu, na brežuljcima se protežu vinogradi i voćnjaci, dok južno, s one strane pruge blješti površina ribnjaka u Pellérd-u. Nakon nekoliko kilometara dolazimo do restorana Cserkúti Csárda, gdje se nalazi i stajalište autobusa. Ovdje rado zastaju vozači. U naselja Cserkút i Kővágószőlős odavdje vodi turistička staza označena plavim kvadratom.

Državnu cestu broj 6 napustit ćemo u pravcu sjevera kod raskrižja, prema Kővágószőlős-u. Kővágószőlős se nalazi u podnožju brda Jakab, ima oko šest tisuća žitelja: naziv mjesta dijelom ukazuje na vinogradarsku djelatnost koja se odvijala oko naselja, a dijelom na eksploataciju kamena. Na padinama brda još su vidljivi nekadašnji, napušteni kamenolomi, dok se na okolnim padinama i danas nalaze vinogradi.

Okolica naselja bogata je nalazima iz Rimskog doba. U drugoj polovici prošlog stoljeća pronađena je ovdje i jedna oslikana grobnica sa svodom iz vremena Rimljana. Na istočnom dijelu naselja nalazi se crkva građena u XII. stoljeću. Proširena je u XV. stoljeću, nakon čega je 1773. adaptirana u baroknom stilu. Građena je s fasadnim tornjem (na donjem dijelu tornja nalaze se prozori iz vremena romanike), potpornim stupovima i atikom. Brod posjeduje tri dionice svoda, polukružni oltar uži je od broda. Veliki dio namiještajnih predmeta crkve potječe iz Bazilike u Pečuhu. Glavni oltar i propovjedaonica baroknog su stila. Pored crkve nalazi se groblje. Razvojem rudnika urana između 1950-ih i 1970-ih godina došlo je do naglog porasta stanovništva. Mada je vrijeme rudnika urana prošlo, i danas se ovamo iz grada doseljava veliki broj ljudi zahvaljujući tišini i dobrom zraku.

Krenut ćemo južno od Kővágószőlős-a, te ćemo krenuti cestom u istočnom pravcu koja nas vodi do Cserkút-a. Ime ovog naselja ukazuje na to da je građeno oko bunara, izvora okruženog stablima cera. Crkva Cserkút-a nalazi se na glavnoj ulici. Građena je u XIII. stoljeću u romanskom stilu, a obnovljena 1729. i 1826. godine. Jedini toranj nalazi se ispred fasade. Crkva je jednobrodna, s polukružnim oltarom. Isplati se upoznati njene vrlo vrijedne i lijepe freske.

Sjeverno od naselja uzdiže se brdo Jakab čiji je vrh na 592 metra nadmorske visine; ovo područje proglašeno je parkom prirode. Iz Cserkút-a na brdo vodi turistička staza označena plavim trokutom. Atrakcije brda dovoljan su razlog da se popnemo strmom stazom duljine 2 km. Na vrhu brda narod Hallstatt-ske kulture u IX. stoljeću pr. n. e. podigao je zemljanu utvrdu s obodnim zidovima visokim 6-8 metara. Kod zapadnog zida nalazi se vidikovac István obnovljen 1975. godine, čije ime ukazuje na graditelja iz 1892. godine, nekadašnjeg načelnika kaptolskih šuma, István Szeifritz-a.

Na sjeveroistočnom dijelu zemljane utvrde nalaze se ruševine nekedašnjeg, srednjovjekovnog utvrđenog samostana Pavlina. Pečuški bskup Bertalan ovdje je 1225. godine utemeljio samostan za eremite, posvećen svetom Jakovu. Odavdje potječe i naziv brda. Crkva je ponovo izgrađena u XVIII. stoljeću, sto godina ranije samostan je još bio nastanjen, od tada propada. Arheološka istraživanja su počela.



Pučka legenda tvrdi da je brdom Jakab nekada vladao bogati vlastelin, koji je nagomilao veliko bogatstvo. Jednom, kada je izbio rat, iskopao je veliki podrum ispod crkve samostana, gdje je sakrio svoje blago. Sakrio je kadu zlata na kojoj sjedi pjetao, te kadu srebra na kojoj sjedi zmaj; blago čuvaju kraljevi koji su prokleti i osuđeni na taj zadatak. Nitko se nikada nije približio blagu, mada su mnogi pokušavali.

Iznad južnog odloma visoravni brda Jakab nalazi se vidikovac - litica stijene - zaštićen ogradom, Zsongorkő (570 m). Uz njegovo ime također se veže legenda: nekoć je u podnožju brda živjeo mladić koji se zvao Zsongor, a postao vitez i borio se protiv Turaka. Njegovu nevjestu prije vjenčanja oteo je vladar utvrde brda Jakab, turski paša. Zsongor se jedne olujne noći popeo u tvrđavu i oslobodio svoju nevjestu. Stražari su ga primijetili i pokrenuli potjeru. Kada je Zsongor shvatio da nema drugog izlaza, skočio je sa svojim konjem u strašnu provaliju. Od tada narod ovo mjesto zove Zsongorkő.

Brdo Jakab ima još jednu znamenitost, stijene bizarnog oblika koje se nalaze na južnom dijelu i nose naziv Babás-szerkövek. Legenda govori da su u starom Cserkút-u živjele dvije bogate obitelji koje su se u svemu natjecale. Jednom je obje obitelji posjetio neki prosjak, ali su ga i jedni i drugi otjerali. Prokleo ih je: kada budete najsretniji, pretvorite se u kamen, rekao je. Obje obitelji imale su po jednu kćerku, koje su se udavale u isto vrijeme. Jedni svatovi krenuli su ranije, i već su se vraćali iz samostana Pavlina na brdu Jakab kada su susreli druge svatove koji su išli prema gore. Sreli su se iznad provalije, tamo gdje je staza najuža, i nitko se nije htio povući u stranu. Dva domaćina progovorila su u isto vrijeme: bolje da se skamenimo, ali se nećemo povući u stranu! Tog istog trenutka svi svatovi, i jedna i druga strana, pretvorili su se zajedno s kolima i konjima u kamen, i još i danas stoje u redu na tom mjestu.

S brda Jakab možemo se vratiti istim putem, staza označena zelenom bojom vodi nas u Magyarürög, dok crveni trokut i plavi kvadrat idu prema Kővágószőlős-u. Obje staze dulje su od one koja vodi neposredno do Cserkút-a.

Orfű - Abaliget

Ovdje se nalaze najatraktivnija, najprivlačnija izletišta Mečeka sa špiljom, jezerima za kupanje, plovidbu čamcom i ribolov, u okruženju priktoresknik brda. Cesta koja vodi u pravcu Orfű-Abaliget polazi iz sjeverozapadnog dijela Pečuha. S državne ceste broj 6 skreće se prema Magyarürög-u. U Ürög-u put vodi pored crrkve koja je originalno građena u XII. stoljeću, u romanskom stilu, a obnovljena u baroknom stilu u XVIII. stoljeću. U crkvi se nalazi oltar polukružnog oblika.

Nakon više serpentina cesta izbija na Remete-rét. Livadu je ovako nazvao Antal Török pavlinski redovnik, koji je ovdje živjeo kao pustinjak. Od Remete-rét-a možemo napraviti kratki izlet turističkom stazom preko Lapis-a do Tubes-a, vrha koji se nalazi na 612 m nadmorske visine. Lapis je sjeverozapadna padina i odmorište Tubes-a, omiljeno izletište. Pored lovačke kuće na Lapis-u 1938. godine otkriveni su ostaci rimske stražarnice. Na Tubes, drugi najviši vrh Mečeka vodi staza označena žutom bojom; na vrhu se nalazi vidikovac "János Rauch", s kojeg možemo uživati u prelijepoj panorami. Prateći oznaku žutog križa možemo krenuti u kružnu šetnju oko sljemena Tubes-a.

Ispred Orfű-a, na južnom rubu malog naselja valja krenuti u kratki izlet do provalije Sárkány, iz koje izbija izvor bunara Sárkány. Okolica je zaštićeni park prirode. Izvor je nekada izbijao vrlo bučno. Pučka legenda govori da je u špilji živjeo zmaj. No, jednom je na ulaz špilje pala stijena, te od tada ne može izaći. Zato stenje, muči se i istiskuje vodu iz špilje. Kada se umori, izvor postaje tiši i gubi na intenzitetu, a kada se odmori voda teče ponovo jače.



Sjeverno od mjesta Orfű, pored ceste nalazi se jezero. Omiljeno je u krugu kupača i ribiča. Pored jezera stoji Muzej-mlin. Cesta vodi do mjesta Mecsekrákos, koje je spojeno s Orfű-om. Ovdje ćete pronaći ugodnu gostionicu "Tó". Pored nje proteže se drugo u nizu jezera, Pécsi-tó, s izgrađenom plažom.

Cesta vodi uz jezero u pravcu mjesta Tekeres, gdje djeluje turistički domn. Sjevernije se nalazi jezero Hermann Ottó, koje je zaštićeni dio prirode i rezervat riba. Međutim, niz jezera još nije gotov, sjeverosistočno od mjesta Kovácsszénája, u blizini jezera Hermann Ottó-tó nalazi se jezero Kovácsszénája, koje se koristi za uzgoj ribe.

Cesta prema Abaliget-u vodi kroz dolinu Mész. Sjeverozapadno od naselja nalazi se jezero za vožnju čamcem. U susjedstvu se nalazi špilja Abaliget-a, s 500 m dugačkim, izgrađenim prolazom. Može se posjećivati u običnoj odjeći, s vodičem. U ovoj špilji nekada se nastanio i pračovjek. Pučka legenda govori da su se stanovnici sela jednom ovdje skrivali pred Turcima. Turci su ih pokušali istjerati dimom, no oni su pobjegli van kroz tajni izlaz, napali betbrižne Turke u leđa, te odnijeli slavnu pobjedu.

U izletištima Abaliget-a i Orfű-a možete odmorom provesti čak i tjedan-dva. Staza označena plavom bojom od Abaligeta u južnom pravcu vodi prema brdu Jakab.